Često postavljana pitanja


Pročitajte odgovore na pitanja koje korisnike često zanimaju

Kuka se koristi kao pomoćno sredstvo za lov hobotnica, odnosno izvlačenje krupnijeg ulova prilikom podvodnog ribolova, ali i pri izvlačenju ulova u ribolovu panulom ili parangalom.Kako smo primijetili da Pomorska policija i Ribarska inspekcija negdje toleriraju korištenje kuke i njeno držanje u plovilu, a negdje ga kažnjavaju, molimo mišljenje Ministarstva (E.S. Ližnjan)

U članku 2. Zakona o morskom ribarstvu (NN 56/10 i 127/10) u točkama 27. i 28. dana je definicija ribolovnog alata i ribolovne opreme. Pravilnikom o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru (NN 148/10) propisani su ribolovni alati i oprema koji su dopušteni u obavljanju športskog, odnosno rekreacijskog ribolova. U podvodnom ribolovu kao načinu športskog ribolova dozvoljeno je korištenje podvodne puške a ne nekog drugog ribolovnog alata.Lov hobotnica u podvodnom ribolovu kukom, koja postaje sredstvo koje po svojoj namjeni omogućava ribolov, dakle ribolovni alat, nije dozvoljen obzirom da kuka nije kao ribolovni alat propisana a ni navedena ni u jednom propisu, a člankom 51. Zakona je određeno da se u športskom i rekreacijskom ribolovu smiju koristiti samo propisani ribolovni alati i oprema. Obzirom da se u podvodnom ribolovu dopušta samo korištenje podvodne puške, korištenje kuke kao ribolovnog alata u podvodnom ribolovu ne dolazi u obzir. Isto se odnosi i na njenu uporabu kao ribolovne opreme jer je ribolovna oprema definirana kao sredstvo koje omogućava uporabu ribolovnog alata, a korištenjem kuke se ne omogućava korištenje podvodne puške kao ribolovnog alata. Kuka koja služi kao sredstvo za prihvaćanje ulova u udičarskom ribolovu, kao i razne mreže za prihvat ulova („špurtilo", „prala", „meredov", „podigač" i sl. lokalni nazivi) ne može se smatrati ni ribolovnim alatom ni ribolovnom opremom. Tim sredstvima se ne obavlja ribolov, tj. ona po svojoj namjeni ne omogućavaju ribolov koji se obavlja udičarskim ribolovnim alatima, a nisu ni sredstvo koje omogućavaju uporabu udičarskih ribolovnih alata. Sam ulov ribe se ostvaruje hvatanjem ribe na udicu, za što nije potrebna kuka ili prihvatna mreža, a u većini slučajeva i završno vađenje ulovljene ribe obavlja se bez ikakvog pomoćnog sredstva. Obzirom na navedeno, kuka se smije nalaziti na plovilu ali se ne smije koristiti u podvodnom ribolovu kao ribolovni alat ili oprema.

Ante Mišura Načelnik Sektora upravljanja resursima i flotom



Može li više osoba (dvije ili više) na jednoj brodici (barci) koristiti svaki svoj parangal od 100 udica s time da svaka osoba (ribolovac) ima uredno kupljenu dozvolu za športski ribolov i dozvolu za pridneni parangal ? (T.P. Rogoznica)

Dvije ili više osoba mogu koristiti svaki svoj parangal od 100 udica ako svaka osoba ima uredno kupljenu dozvolu za športski ribolov i za pridneni parangal jer se dozvola odnosi na ribolovca a ne na plovilo.

Ante Mišura
Načelnik Sektora upravljanja resursima i flotom



Zanima me dali je to i dalje moguće da državljanin Slovenije prema pravilniku o Športskom i rekreacijskom ribolovu na moru Na temelju članka 23. stavka 1., članka 44. stavka 2. i 4., članka 48. stavka 4., članka 49. stavka 7. i članka 51. stavka 4. Zakona o morskom ribarstvu (>Narodne novine<, broj 56/10, 127/10 i 55/11), kupnja godišnje dozvole?

U Zakonu o morskom ribarstvu (NN br. 81/13) od 29.6.2013. godine, a koji je na snazi s danom pristupanja RH Europskoj uniji stoji u članku 24. stavku 4. u dijelu izdavanja dozvola za sportski ribolov da: '' (4) Pravo na kupnju godišnje dozvole za sportski ribolov imaju članovi nacionalnog saveza za sportski ribolov na moru Republike Hrvatske, koji imaju prebivališteu Republici Hrvatskoj. ''Pravo na kupnju godišnje dozvole je vezano samo uz prebivalište a ne s državljanstvom ili nacionalnom pripadnosti i sl. Neovisno o tome da li su u pitanju hrvatski državljani ili bilo koje druge države, pravo na kupnju takve dozvole (godišnje sportske ili godišnje rekreacijske) imaju svi građani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Svi građani, (pa tako i hrvatski državljani), koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj mogu obavljati tu vrstu ribolova temeljem dnevnih ili višednevnih dozvola.

Petar Krznarić (Uprava ribarstva).